Dobrodošli na web stranice župa Baćina i Plina-Stablina. I na ovaj se način želimo približiti svima Vama i pokazati Vam što se sve događa i što sve planiramo učiniti u našim zajednicama. Otvoreni smo za sve Vaše prijedloge i komentare.

Svako dobro!

 

NAJAVE

Tko je online

Trenutno aktivnih Gostiju: 22 

Brojač posjeta

Posjete Sadržajima : 1163500


25.05. PDF Ispis E-mail

Crkva danas slavi svetkovinu Uzašašća Gospodinova ili Spasovo. Ova svetkovina ističe važan pogled na uskrsni događaj: Krist se sa svojim ljudskim uskrslim tijelom vraća nebeskom Ocu, i kao čovjek sjedi Njemu zdesna.

 

Uzašašće se u prvo kršćansko vrijeme slavilo najprije zajedno s poslanjem Duha Svetoga, 50. uskrsni dan. Od 4. stoljeća blagdan Uzašašća izdvaja se i slavi zasebno, četrdesetog uskrsnog dana.

 

Budući da je danas Spasovo spomenti ćemo i jednu crkvu - crkvu Sv. Spasa na vrelu Cetine. Ona je izgrađena je u posljednjoj četvrtini 9. stoljeća, u vrijeme hrvatskog kneza Branimira. Dali su je izgraditi za spas svojih duša župan Gostiha, njegova majka Nemira i njegovi sinovi. Prvi pisani spomen crkve sv. Spasa nalazi se u zaključcima Splitskog crkvenog sabora iz 1185. godine.

 

Ova je jednobrodna crkva sa zvonikom. To je ujedno najstariji sačuvani starohrvatski zvonik na području matične hrvatske države. Crkva Sv. Spasa u Vrh Riki ili Vrhriki, bila je vjerojatno i župna crkva toga velikog naselja, a o temu svjedoče i mnogi grobovi oko nje. To naselje nije bilo utvrđeno i stradalo je u prvim turskim prodorima u Cetinsku krajinu. Dio se stanovništva tada sklonio među zidine nedaleke utvrde i tako je utemeljena nova Vrhrika odnosno današnja Vrlika.

 

No nakon odlaska Turaka u 17. stoljeću prostor su naselili srpski doseljenici, a njihovi su potomci počeli svojatati crkvu Sv. Spasa i zabranjivati pristup istraživačima. Tako je fra Lujo Marun pokušavajući istraživati crkvu Sv. Spasa gotovo smrtno stradao. Tek se Stjepanu Gunjači nakon II. svjetskog rata pružila prilika za temeljita istraživanja. Ona su pokazala primjerice da je u nadogradnji crkve u 13. i 14. stoljeću u luku bio ugrađen ulomak s ranosrednjovjekovnim hrvatskim pleterom. Crkva s zvonikom danas je konzervirana.

 

Nekada su katolički vjernici u procesijama iz Vrlike i Kijeva hodočastili na Sveti Spas, a onda su procesije i slavljenje blagdana Uzašašća Gospodinova, na ruševinama ove starohrvatske crkve, bile zabranjene više od pedeset godina. Posljednjih godina ova je tradicija obnovljena.